Ljudski kapital u Republici Hrvatskoj

Pitanje obrazovanosti stanovništva, odnosno razine ljudskog kapitala jedno je od ključnih pitanja u svim tranzicijskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj. Kao što svi dobro znamo, jedan od glavnih javno  proklamiranih i u medijima (pre)često ponavljanih ciljeva nositelja ekonomske i obrazovne politike Republike Hrvatske upravo je stvaranje suvremenog gospodarstva utemeljenog na znanju, tako i pitanje ljudskog kapitala, odnosno što efikasnije njegovo umnožavanje i iskorištavanje postaje jedan od glavnih prioriteta ekonomske i obrazovne politike. koliko smo mi, kao zemlja dobri u tome, odnosno kakve uspjehe smo do sada postigli, druga je stvar. Tvrdim da smo još miljama daleko od proklamiranog vcilja društva znanja, te ću ovdje to i argumentirati.

Iako obrazovanje nije jedini element ljudskog kapitala, nema sumnje da je najvažniji. Stoga je i obrazovna struktura u Republici Hrvatskoj najbolji pokazatelj razine njenog ljudskog kapitala. Postavlja se pitanje kakva je, kvantitativno i kvalitativno, obrazovna struktura u Hrvatskoj? Moje tvrdnje i zaključci temelje se na zadnjem dostupnom popisu stanovništva koji je proveden 2001. godine, no postoje i neki nepotpuni podatci, kao su rezultati istraživanja o radnoj snazi, koje također provodi Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske.[1]

Prema podacima Zavoda, čak 55,87% stanovništva Republike Hrvatske u dobi od 25 do 59 godina kao najviše obrazovno postignuće ima samo srednje obrazovanje, odnosno srednju školu. Slijedi značajan postotak onih koji su završili samo osnovnu školu, 19,71%, a zabrinjava i podatak je čak 7,45% stanovnika te dobi bez ikakve završene škole ili bez završene osnovne škole (nepotpuno osnovno obrazovanje). Samo 16,45% stanovništva u dobi od 25 do 59 godina diplomirali su na višim šoklama ili fakultetima.

Kako bi znali suvremenije i točnije podatke, potrebno je pričekati službene rezultate popisa stanovništva koji je proveden 2011. godine. Međutim, ove podatke moguće je usporediti s dostupnim podatcima iz Ankete o radnoj snazi 2008. godine. Prema tim podatcima, 2008. godine u Republici Hrvatskoj živjelo je 16,8% ljudi sa završenim višim i visokim obrazovanjem, 60,2% imalo je završenu srednju, a 20,3% samo osnovnu školu ili niže. Iz toga je vidljivo kako se obrazovna struktura stanovništva nije znanto poboljšala, te je potrebno dulje vrijeme kako bi razina ljudskog kapitala u Hrvatskoj dosegla razinu u razvijenim zemljama svijeta. To potvrđuje i studija Lisabonskog vijeća za ekonomsku konkurentnost i socijalnu obnovu (Lisbon Council for Economic Competitiveness and Social Renewal).[3] Ta studija obuhvatila je deset novih članica EU - Bugarsku, Češku, Estoniju, Letoniju, Litvu, Mađarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slovačku i Sloveniju - te Hrvatsku i Tursku koje kandidiraju za ulazak u Uniju, te je ljudski kapital ocijenjen kao kombinirani rezultat četiri kriterija: ulaganje u ljudski kapital koji mjeri troškove svih vrsta obrazovanja i treninga po zaposlenom, korištenje ljudskog kapitala koje promatra koliko se raspoloživog ljudskog kapitala koristi, produktivnost ljudskog kapitala koja se dobiva dijeljenjem ukupne potrošnje zemlje s aktivnim ljudskim kapitalom u toj zemlji i demografiju ljudskog kapitala. Hrvatska je prema tim kriterijima na listi zauzela posljednje mjesto, dok je prvo mjesto zauzela Slovenija, a drugo Turska. U usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama Hrvatska također ima i nisku očekivanu duljinu školovanja.

Svi ovi pokazatelji jasno impliciraju da Hrvatska nije ni blizu željenog društva znanja. Kako bi tamo kao društvo stigli, potrebne su korjenite promjene, kako u formalnom obrazovnom sustavu, tako i u promjeni svijesti, odnosno ponašanja ljudi. Samo se tim kombiniranjem tzv. Top Down i Bottom Up pristupa mogu postići značajne promjene u sastavu i količini ljudskog kapitala, što će u krajnosti voditi do veće razine BDP-a.

---

[1] Crkvenčić Bojić, J., ur.: Rezultati ankete o radnoj snazi Hrvatska 2008. – Europa 2008., Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2010.

[2] Ovaj raspon dobi uzet je zbog usporedivosti s podatcima iz Rezultata ankete o radnoj, koji se odnose na 2008. godinu

[3] Business.hr: Hrvatska ima najlošiji ljudski kapital u srednjoj i istočnoj Europi, 17. listopada 2007. (pristup 2.9. na http://www.business.hr/hr/Naslovnica/Svijet/Hrvatska-ima-najlosiji-ljudski-kapital-u-srednjoj-i-istocnoj-Europi)